On smatra da svijet ostavlja iza sebe mnoge tradicionalne pretpostavke o menadžerskim običajima.
Ima li što novoga u menadžmentu?Prema Garyju Hamelu, sve je novo. Ili bi bar trebalo biti
Hamel, koji je poznat po svom pronicljivom i ponekad oštrom pristupu modernim menadžerskim običajima, preporuča brzopotezne romjene u poslovanju i poslovnom obrazovanju.
U knjizi iz 2002., Predvodeći revoluciju, Hamel poziva tvrtke da zamjene stari sustav, koji se temelji na promjenama u vidu rasta, za inovativnije poslovne modele, tehnologije i pristupe.
Prema njegovoj zadnjoj knjizi, Budućnost menadžmenta, koju je pisao uz Billa Breena, Hamel potiče poslovne rukovoditelje da napuste upravljačke hijerarhije koje se temelje na načelu „naređuj-i-vladaj“ te izgrade radna mjesta razvijenije demokratičnosti, koja svima omogućavaju vođenje, inovativnost i učinak pozitivne promjene.
On organizaciju opisuje darwinskom terminologijom kako bi preživjele, tvrtke moraju iznova jačati kreativni DNA svojih zaposlenika. „Usmjerite se na revolucionarne ciljeve“ piše u knjizi, „no neka vaši koraci budu evolucionarni.“
Kao gost predavač na Londonskoj poslovnoj školi u Ujedinjenom Kraljevstvu te Poslovnoj školi Harvard u Bostonu u Massachusettsu, Hamel svoj rad iznosi izvan okvira poslovnih škola. Utemeljio je Strategos, stratešku konzultantsku tvrtku smještenu u Chicagu, San Franciscu i Lisabonu te sada radi kao predsjedatelj podružnice u San Franciscu. Strategos je do sada surađivao s tvrtkama poput Microsofta, Whirlpoola i Campbell'sa, ne samo kako bi im pomogao u rješavanju problema, već i kako bi ih podučio svježim pristupima i novim načinima razmišljanja.
A 2007. Hamel i njegov kolega Julian Birkinshaw pokrenuli su „Laboratorij za menadžersku inovativnost“ (MLab) pri Londonskoj poslovnoj školi. Kako kaže Hamel, MLab poziva poslovne vođe i katedre na eksperimentiranje s novim poslovnim teorijama.
Putem svih tih izlaza Hamel odašilje jasnu poruku menadžerskom obrazovanju:
O vlastitom riziku ostanite prigrljeni uz tradicionalne poslovne pretpostavke. Budućnost nadolazi brže nego što mislite.
Biz Ed: U knjizi Budućnost menadžmenta pišete o progresivnim misliocima, poput osnivača Googlea i tvrtke Whole Foods. No većina menadžera i dalje se služi tradicionalnim pristupom „naređivanja-i-kontrole“. Zašto ih je toliko koji tako jako oklijevaju prihvatiti nove menadžerske modele?
Hamel: Tri su razloga. Kao prvo, toliko dugo smo funkcionirali prema starom modelu da nam je u njemu udobno. Naime, postoji određena količina tromosti.
Imamo osjećaj da je menadžment uvijek bio uz nas. No zapravo je to relativno nov izum. Većina suvremenog menadžmenta u današnjem obliku - alati i tehnologije financijskog izvještanja, bilježenja izvedbe te oblikovanja poslova i zadataka - osmišljena je tijekom vrlo kratkog vremenskog perioda, negdje otprilike između1890. i 1920. Da stvar bude ironična, svi očekuju velike skokove u drugim oblicima tehnologije, no pretpostavljaju da menadžment treba ostati isti. Ako namenadžment gledamo kao na društvenu tehnologiju, nema razloga zašto bismo smatrali da se njega ne može iznova osmisliti. Kao drugo, teško nam je zamisliti ekstremne alternative postojećem stanju. I kao treće, postojeći sustav nekim ljudima itekako dobro odgovara, pogotovo onima koje ja nazivam birokratskom klasom. To su ljudi koji znaju kako se stvari postižu unutar tog sustava, koji su se borili da bi
se popeli na hijerarhijskoj ljestvici, koji uživaju u svim privilegijama i pravima koje im omogućava moć. Zahtijevati od tih ljudi da se odreknu svega toga bilo bi u nekoj mjeri slično tome da zahtijevamo od purica da podrže Dan zahvalnosti.
Razgovarala: Tricia Bisoux
Preuzeto iz Biz Ed, rujan/ listopad 2008.
Izvorni tekst objavljen je pod naslovom The Innovation Generation
Ostatak teksta pročitajte u tiskanoj verziji!
